Artnit

Nedelja, 04 Avgust 2019 10:40

Ludvig van Betoven - Mesečeva sonata Istaknut

Naslovna strana prvog izdanja partiture, objavljene 2. avgusta 1802. godine u Beču Naslovna strana prvog izdanja partiture, objavljene 2. avgusta 1802. godine u Beču

Klavirska sonata br. 14 op. 27, br. 2 u cis-molu je jedna od najpopularnijih kompozicija za klavir Ludviga van Betovena. Komponovao ju je u ranim tridesetim godinama 1801. i posvetio je 1802. godine svojoj učenici 17-godišnjoj grofici Đulijeti Gvičardi, koju je poučavao kratko vreme. Betoven je nazvao sonatu Quasi una fantasia (Gotovo fantazija), a nekoliko godina nakon njegove smrti, 1832. godine nemački muzički kritičar, romantičarski pesnik Ludvig Relštab uporedio je sonatu sa mesečinom koja obasjava jezero Lucern i od tada je poznatija kao Mesečeva sonata.

Mesečeva sonata ima tri stava, Adagio sostenuto, Allegretto i Presto agitato. Prvi stav je najpoznatiji i napisan je u skraćenoj formi sonate koja je prožeta tugom i čežnjom i kao da najnežnijim šapatom priziva daleku ljubav, iako zna da mu se ona neće odazvati. Tihe i sumorne emocije u Mesečevoj sonati prelaze u snažne i moćne. U početku je moćna i tiha melodija delovala uznemirujuće na publiku, ali je kasnije postala veoma popularna. Ludvig van Betoven se žalio na popularnost sonate svojim savremenicima: "Valjda sam u životu napisao i bolje stvari."

Franc List je okarakterisao Mesečevu sonatu tako što je obeležio drugu sekvencu kao "cvet između dve provalije". Frederik Šopen je bio inspirisan ovom sonatom za pisanje klavirske kompozicije Fantaisie-Impromptu. Bitlsi su svoju pesmu Because, sa albuma Abbey Road zasnovali na glavnim akordima sonate sviranim unazad.

Pročitano 3872 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Ludvig van Betoven - Mesečeva sonata