Artnit

Nedelja, 30 Decembar 2018 12:11

Proslavljanje Nove godine kroz istoriju Istaknut

Ibrahim Calli - Novogodišnji bal u hotelu Park Ibrahim Calli - Novogodišnji bal u hotelu Park

Novogodišnji dan, koji je 1. januara označava početak godine u gregorijanskom kalendaru i to je državni praznik u mnogim zemljama. Prema antičkim autorima, proslavljanje Nove godine je nastalo od svetkovine rađanja Sunca, i tokom istorije, kako su se menjali religijski sistemi menjali su se i kalendari i načini računanja vremena, pa i dan kada se dočekuje Nova godina.

Oko 2000 godina pre nove ere stanovnici drevne Mesopotamije uveli su običaj proslave Nove godine. Nova godina je slavljena u proleće. Njihov masovni verski festival pod nazivom Akitu (izveden iz sumerske reči za ječam), uključivao je drugačiji ritual svakog od svojih 11 dana. Tada se kralj povlačio, a statue bogova su paradirale gradskim ulicama, a obredi su simbolisali njihovu pobedu nad silama haosa. Kroz ove rituale kako se verovalo svet simbolički čiste i ponovo kreiraju bogovi za novu godinu i povratak proleća.

Kelti su slavili Novu godinu krajem oktobra Šahman, praznik koji je predstavljao kraj leta. Oni su sakupljali imelu da bi oterali duhove, jer su verovali da u to vreme dolaze duhovi mrtvih da progone žive. Takođe, žrtvovali su životinje bogovima i okupljali se pored lomače. Kako bi zbunili duhove i izbegli da ih zaposednu često su nosili kostime od životinjske kože i smatrali su da nošenjem maski i bojenjem svojih lica u crno predstavljaju svoje mrtve pretke.

Drevna egipatska kultura bila je usko vezana za reku Nil i njihova Nova godina je slavljena krajem septembra u vreme kada reka Nil poplavljuje zemlju. Egipćani su proslavljali Novu godinu festivalom poznatim kao Vepet Renpet, što znači "otvaranje godine". Nova godina je viđena kao vreme ponovnog rođenja i podmlađivanja i praćena je proslavama i posebnim verskim obredima.Tada su Egipćani iznosili statue boga Amona, njegove žene i sina na brod koji je plovio po reci. Veselje je trajalo mesec dana, a statue su potom vraćane u hram.

U starom Rimu se Nova godina prvobitno poklapala sa prolećnom ravnodnevnicom i počinjala na martovske kalende 1. marta. Novu godinu su prvi put Rimljani proslavili 1. januara 153. godine pre nove ere kada je počinjao mandat dva novoizabrana konzula za tu kalendarsku godinu. Za Rimljane je mesec januar imao poseban značaj. Januar je dobio ime po bogu promena i početaka Janusu koji je imao dve glave, jednu okrenutu ka staroj, a jednu ka novoj godini. Rimljani su slavili 1. januar, dajući ponudu Janusu u nadi da će dobiti dobru sreću za novu godinu. Ovaj dan se smatrao i postavljanjem pozornice za narednih dvanaest meseci, i bilo je uobičajeno da prijatelji i susedi razmenjuju dobre želje uz međusobno darovanje smokava i meda.

U Evropi se 1. januar slavi od VII veka, a zvanično je počelo u Francuskoj 1563. godine. U Nemačkoj se sve do XVIII veka Nova godina slavila na dan Božića, 25. decembra, a u Veneciji je do 1797. godine obeležavana 1. marta.

Pročitano 2175 puta

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Proslavljanje Nove godine kroz istoriju