Artnit

Nedelja, 25 Novembar 2012 21:35

Samozaborav u masovnoj kulturi Istaknut

Devedesete godine prošlog veka donele su velike promene kulturne konfiguracije srpskog društva i povećanje uticaja masovnih medija na kulturu i stil života običnih ljudi. Tako su masovni mediji imali ključnu ulogu u kreiranju "nove" srpske masovne kulture, koja izvire iz masovne kulture Zapada, ali postepeno razvija i svoje autentične karakteristike.

Uopšteno govoreći masovna kultura je snižavanje vrednosti svih oblika kulture, ne samo umetnosti, već i nauke, filozofije, morala. Najveći broj autora smatra da je kič jedna od bitnih pratećih pojava masovne kulture. Masa prati kič zato što je uglavnom čine pojedinci bez ukusa, koje zadovoljavaju površni nadražaji čula, izazivajući u njima raznovrsna osećanja, ali nikako duboke misaone i duhovne napore.

Masovna kultura kroz svoje glamurozne, populističke proizvode, poput komercijalne muzike i filmova, televizijskih sapunica, lifestyle časopisa promoviše način života po uzoru na holivudske i naše zvezde. Većina masovnih medija deluje po istom obrascu kao i globalni svetski mediji. Tržište, prihod, čitanost, gledanost i slušanost glavni su kriterijumi, a ne kvalitet i kreativnost.

Veliki deo našeg stanovništva jedini kulturni uticaj i razmenu dobija sa televizije i iz tabloida kroz kič sadržaje. Ljudi postaju prijemčivi za sadržaje masovne kulture, a sam život postaje velika tržnica obmana i laži, totalan izlaz iz stvarnosti. Celo društvo nejasno, nasumice biva uključeno u jednu vrstu igre, u kojoj se odavno zna ko igra, a ko je izigran.

Masovna kultura od savremenog čoveka pravi "biće daljina". Nema vrtoglavog poniranja u čudljivosti života, sve se odvija na horizontali, na "površini stvarnih i imaginarnih zbivanja". Masovna kultura mu daje zaborav, oslobađajući ga muke da misli o smislu onoga što čini, da se suoči sa problemima lične i kolektivne sudbine.

Masovna kultura u našem društvu sve više i sve dublje prodire u sve pore svakodnevnog života. Ona se opravdava, prihvata, usvaja, ona se živi. Oni koje masovna kultura još nije porazila nazivaju je najnižim slojem kulture, zabavom naroda, novim opijumom za narod, kulturnim škartom, lažnim zlatom.

Vremenom masovna kultura postaje sve više stvarni izraz velike društvene krize čiji je psihološki pratilac osećanje strepnje i nesigurnosti i apatija. Senke nesigurne, nejasne društvene egzistencije pune očekivanja i straha sve se više povlače pred naletom lažnog sjaja masovne kulture.

Pročitano 2802 puta Poslednji put izmenjeno Utorak, 01 Juni 2021 11:04

Ostavi komentar

Vi ste ovde: Home Društvo Samozaborav u masovnoj kulturi