Društvo
Pozdravljanje u patrijahalnom selu
Poznati sociolog sela, Sreten Vukosavljević u članku Kako se pozdravlja, objavljenom u beogradskom listu Politika 1938. godine, opisuje veoma detaljno pravila pozdravljanja u jugoslovenskim patrijahalnim selima. Ovaj članak je objavljen 1962. godine i u njegovoj knjizi Pisma sa sela.
Ljudi koji odudaraju
Kultura oblikuje ljude i oni se teško od nje distanciraju. Svaki čovek, ipak u potpunosti ne predstavlja svoju kulturu, već ima individualne osobine koje nisu ni tipične ni reprezentativne. Ne postoji ni apsolutna zavisnost od kulturnog obrasca i pojedinac se može od njega i udaljiti.
Teorija otuđenja Karla Marksa
Nemački filozof Karl Marks smatra da otuđeni rad predstavlja realnu samostalnu društvenu silu koja vlada čovekom i društvom u društvenim odnosima zasnovanim na privatnoj svojini. Jedan od osnovnih oblika je svakako otuđenje čoveka u sferi ekonomskih odnosa. Ovo otuđenje dovodi do toga da opredmećeni ljudski rad, inkarniran u nizu roba, vlada društvom i društvenim odnosima.
Jovan Cvijić - Dinarski životni stil
Dinarski životni stil opisali su mnogi autori. Dinarska plemena i plemenska tradicija stoje u središtu studija i Jovana Cvijića, začetnika škole "antropogeografije". U svom klasičnom delu iz 1922. godine, "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje - Osnovi antropogeografije" Jovan Cvijić piše o Crnogorcima:
Emil Dirkem - Samoubistvo
U svom poznatom delu Samoubistvo, objavljenom 1897. godine, čuveni francuski sociolog Emil Dirkem razmatra pojavnost samoubistva u vezi sa nizom faktora koji ga determinišu. Osnova razmatranja ovog patološkog fenomena, prema kome je i savremeno društvo velikim delom nemoćno, su rezultati istraživanja u nizu zemalja.
Tomas Robert Maltus - Porast stanovništva
Engleski ekonomista Tomas Robert Maltus se smatra za osnivača moderne demografije. U svom poznatom delu, Esej o principima stanovništva objavljenom 1798. godine, svoje populacionističko gledište povezuje sa biološko-evolucionističkim, organističkim shvatanjem čoveka i društva. Izvor porasta populacije nalazi u samom čoveku, u njegovom nagonu za održanjem vrste.
Rajt Mils - Birokratija
Sa pojavom javnih poslova i funkcija države nastao je i birokratski aparat. Dosta osamostaljen ovaj aparat se formira po svojstvenim zakonitostima, čak i onda kada ovaj porast nije bio praćen odgovarajućim državnim potrebama. Uticaj birokratskog aparata se, međutim ne može meriti samo kvantitativnim pokazateljima. Istraživanja čuvenog američkog sociologa Rajta Milsa izvršena u SAD pedesetih godina prošlog veka ukazuju na socijalne karakteristike birokratije.
Maks Veber - Harizmatska vlast
Za nemačkog sociologa Maksa Vebera vlast je vezana za procese prinude i pokoravanja. On razlikuje zakonsku ili racionalnu, tradicionalnu i harizmatsku vlast koje shvata idealno. Harizmatska vlast postoji od Periklovih vremena i Hrista do Lutera i Napoleona, a uspeh i "čuda" su uslov njenog opstanka. Veber smatra da je "harizmatski autoritet jedna od velikih revolucionarnih sila istorije".
Lisjen Goldman - Tragičnost života
Poznati francuski sociolog Lisjen Goldman smatra da je život duboko tragičan i kao takav predstavlja istinski predmet tragedije: "Svakodnevni život je anarhija svetlo-tamnog; ništa se tu i nikada ne ostvaruje u potpunosti, ništa ne dospeva do svoje suštine... Sve se stapa jedno u drugo i bez granica u nekakav nečisti melanž; sve je razrušeno i slomljeno, ništa i nikada ne dospeva do svoga autentičnog života. Jer ljudi vole u procesu postojanja samo ono što u njemu podseća na atmosferu postojanja, na nesigurno...
Vladimir Dvorniković - Sevdah i sevdalinke
Vladimir Dvorniković piše u svojoj Karakterologiji Jugoslovena (1939), u poglavlju Narodni melos:
... "Zdrav sam, a bolan" - ove reči govori Mitke u Stankovićevoj Koštani slušajući pesmu "Da znaješ, mori mome..." Ta reč izražava doživljaj ove pesme kao nijedna druga.