Artnit

Društvo

Sreda, 25 Novembar 2015 12:17

Fridrih Niče - Natčovek i moral

U stavu Fridriha Ničea da je moral evropskog društva samo niz prerušavanja volje za moć i da se argumenti u prilog objektivnosti ovakvog morala ne mogu racionalno podržati ukorenjena je duboko karakterizacija natčoveka ili velikog čoveka (Übermensch). Zato on smatra da se natčovek ne može upustiti u odnose koji su posredovani pozivanjem na zajedničke standarde, vrline ili dobra. Natčovek je oslobođen od verovanja u transcendentalnu realnost i od "morala stada" i ima svoj sopstveni jedini autoritet, a njegovi odnosi sa drugima moraju da budu upražnjavanje tog autoriteta.

Basnoslovni statistički podaci i dalje su išli iz telekrana. U poređenju sa prošlom godinom, bilo je više hrane, više odeće, više kuća, više nameštaja, više lonaca, više goriva, više brodova, više helikoptera, više knjiga, više dece - više svega sem bolesti, zločina i ludila. Godinu za godinom, minut za minutom, sve i svašta je raslo vrtoglavom brzinom. Kao i Sajm malopre, Vinston je uzeo kašiku i umakao je u anemični gustiš razliven po stolu, izvlačeći šare iz duguljaste barice. Razmišljao je sa gađenjem o fizičkoj sadržini života. Da li je uvek bilo ovako? Je li hrana uvek imala ovakav ukus?

Nedelja, 22 Novembar 2015 12:13

Aristotelovo učenje o vrlini

Učenje o vrlini Aristotel je izložio u delu Nikomahova etika koje je posvetio svom sinu Nikomahu. U njemu posebno ističe da on ne pronalazi objašnjenje vrlina, već da samo artikuliše objašnjenje koje je implicitno u mišljenju, iskazima i postupcima jednog obrazovanog Atinjanina. Pri tome on želi da bude racionalni glas najboljih građana najboljeg grada države.

Moderni se čovjek otuđio od sebe, od svoga bližnjega i od prirode. On je transformiran u robu, doživljava svoje životne snage kao investiciju koja mu mora donijeti maksimalno mogući profit po postojećim tržišnim prilikama. Ljudske su veze u biti veze otuđenih automata, od kojih svaki zasniva svoju sigurnost na tome što stoji blizu stada i što se ne razlikuje ni u mislima, ni u osjećanju, ni u akciji. Premda svaki nastoji da bude što bliže ostalima, svatko ostaje posve osamljen, prožet dubokim osjećajem nesigurnosti, tjeskobe i krivnje, koji se uvijek pojavljuje kad se ljudska odvojenost ne može prevladati.

Četvrtak, 19 Novembar 2015 12:47

Etika Dejvida Hjuma

Škotski filozof Dejvid Hjum, verovatno najznačajniji empiričar u XVIII veku, unosi emotivističke elemente u široko i kompleksno tkivo svoje etike. On smatra da važeći principi u etici počivaju na ljudskoj prirodi, a čovek može doći do nekih etičkih činjenica tek ako svoj pogled usmeri ka sebi i shvati da se etika zasniva na njegovom promenljivom i posebnom biću. Zato opšte varijacije u moralu treba objasniti potpuno istom ljudskom prirodom koja reaguje na različite okolnosti.

Kulturna nesigurnost rađa svog jezičkog dvojnika. To isto bi se moglo reći i o tehničkom napretku. U svetu Fejsbuka, Majspejsa i Tvitera (da ne pominjemo elektronske poruke) sažete aluzije zamenjuju izlaganje. Mada je internet u jednom trenutku izgledao kao prilika za neograničenu komunikaciju, sve veća komercijalna usmerenost tog medija - “Ja sam ono što kupujem“ - donosi osiromašenje. Moja deca su primetila da u njihovoj generaciji komunikacijske skraćenice njihovog hardvera počinju da se uvlače u samu komunikaciju: “Ljudi govore kao e-tekstovi.“

Čovek govori. Mi govorimo na javi i u snu. Govorimo uvek, čak i onda kad se ne oglašavamo nijednom rečju već samo slušamo ili čitamo, pa i onda kad posebno niti slušamo niti čitamo, već se umesto toga bavimo nekakvim poslom ili prepuštamo dokolici. Mi uvek govorimo - na ovaj ili onaj način. Govorimo zato što nam je govorenje prirođeno. Ono ne izvire tek iz nekog posebnog htenja.

Nedelja, 15 Novembar 2015 12:57

O melanholiji

Problem melanholije je uvek bio aktuelan, ma koliko bili različiti fenomeni koji se najčešće označavaju kao melanholija. Sam pojam melanholije je višeslojan i može da se označi kao depresija u kliničkom smislu, kao lakši stepen sete, ali i kao čitava skala elegičnih raspoloženja. Lakše vrste melanholije se često posmatraju kao psihički izraz "otuđenosti", "okrnjenog života" i izražava se čežnja za ispunjenijim bitisanjem, koja je projektovana u prošlost ili budućnost.

Četvrtak, 12 Novembar 2015 12:56

O altruizmu

Altruizam je prosocijalni oblik ponašanja koji se smatra vrlinom u većini kultura i osnova je mnogih religija. Njime se označava nesebično ponašanje kojem je cilj pomaganje drugome bez ikakve naknade ili spoljašnje nagrade. Filozofski posmatrano altruizam je način osećanja, mišljenja, delovanja, koji su usmereni dobročinjenju kako za svoje bližnje, tako i za čovečanstvo.

Sreda, 11 Novembar 2015 12:10

Sigmund Frojd - Deža vi

U kategoriju čudnog i pomalo jezivog možemo da dodamo i onaj posebni osećaj koji imamo u nekim trenucima i situacijama kao da smo isto to već jednom doživeli ili se našli u potpuno istom položaju. Ipak, nikad ne uspevamo da se jasno setimo tih prethodnih događaja i situacija. Svestan sam da samo usvajam površan i uobičajen izraz kada ono što se u nama javlja u takvim momentima nazivam osećajem. Bez sumnje, radi se o sudu, i to sudu o prepoznavanju; ti slučajevi, ipak, imaju sasvim poseban karakter, a, pored toga, ne smemo da zanemarimo činjenicu da nikada ne možemo da se setimo onog ranijeg doživljaja za kojim tragamo.

Vi ste ovde: Home Društvo