Artnit

Društvo

Sve što je u vezi sa večnošću neizbežno se svodi na otrcanu frazu. Svet na kraju prihvata bilo kakvo otkriće i predaje se bilo kakvoj drhtavici, samo ako je pronađena njena formula. Ideja o sveopštoj bezvrednosti svega, - opasnija od svih nesreća, - svedena je na očiglednost: svi je prihvataju a niko joj se ne prilagođava. Strahota poslednje istine tako je pripitomljena; postala je pripev na koji ljudi više ne misle, napamet naučivši nešto što bi, samo naslućeno, moralo da ih gurne prema ponoru ili prema spasenju. Vizija ništavnosti Vremena dala je svece i pesnike, i očajničke poruke nekolicine usamljenika, zaljubljenih u anatemu...

Četvrtak, 21 April 2016 10:50

Homo homini lupus - čovek je čoveku vuk

Homo homini lupus је latinski izraz којi znači čovek je čoveku vuk i fokusira se simbolično na tamniju stranu ljudske prirode. Ovaj izraz je prvi koristio, još 475. godine najveći komediograf starog Rima, Tit Makcije Plaut u komediji Magarci (Asinaria). Skoro 18 vekova kasnije engleski filozof Tomas Hobs koristi ovaj izraz u svom delu De cive.

Četvrtak, 14 April 2016 11:08

Antoni de Melo - Blago pećine koja nestaje

Ovo je priča koju je jedan učitelj ispričao svojim učenicima da bi im pokazao kakvu štetu može da nanese čak i najmanja vezanost za stvari onome ko je duhovno uzdignut.

Utorak, 12 April 2016 10:46

Gordon Olport - Teorija crta ličnosti

Američki psiholog Gordon Olport je dao veliki doprinos psihologiji ličnosti svojom teorijom crta u kojoj ističe u prvi plan crte ličnosti koje su odgovorne za osobenost i doslednost u ponašanju. On zastupa realističko stanovište, po kojem crte stvarno postoje "ispod kože" u pojedincu i imaju uticaj na njegovo ponašanje. Zato smatra da ličnost treba da se proučava kao celina, a takođe i njen odnos sa drugim individuama. Pri tome naglašava specifična obeležja svake ličnosti i nastoji da objasni individualne razlike.

Posledica moralnog savršenstva jeste ako svaki dan tako proživiš bez uzbuđenja, klonulosti, licemerja, kao da ti je poslednji.

Promisli, kao što ne priliči čuditi se što smokva rađa smokve, isto tako ni što svemir rađa ono od čega je trudan. Ružno bi bilo kad bi lekar ili krmanoš preneraženo ustanovili da bolesnik ima temperaturu, ili da se podigao suprotni vetar.

A tobožnji praktičar misli da može taj zadatak rešiti mimo ideje uma, empirijski, ugledajući se na razne državne ustave koji su se najbolje održali, ali u većini slučajeva bili protivpravni. - Načela kojima se on pri tome služi (mada ih glasno ne ispoveda) svode se otprilike na sledeće sofističke maksime:

Petak, 25 Mart 2016 14:03

Maks Veber - "Gvozdeni kavez"

Jedan od teorijskih koncepata nemačkog sociologa Maksa Vebera poznat pod nazivom "gvozdeni kavez", prvi put se pojavljuje u njegovom delu Protestantska etika i duh kapitalizma. Veber naime u ovom delu koristi izraz stahlhartes Gehäuse, bukvalno preveden sa nemačkog jezika kao "stanovanje tvrdo kao čelik", a koji je američki sociolog Talkot Parsons, u svom prevodu ovog dela objavljenog 1930. godine označio kao "gvozdeni kavez".

Sreda, 23 Mart 2016 11:55

O identitetu

Pitanje identiteta je istovremeno i pitanje same čovekove suštine. S obzirom na njegovu multidimenzionalnu prirodu pojam identiteta, bilo pojedinca bilo zajednice nije lako odrediti. Lični i kolektivni identitet se uvek uspostavljaju u odnosu na niz razlika koje su društveno saznate, ali personalni identitet se odnosi na različitost, kolektivni identitet na sličnost.

Nedelja, 20 Mart 2016 12:01

Pitagora - Zlatni stihovi

Uvažavaj sledeće: budi pravedan i rečima i delima; ne prestaj da se braniš od toga da te ne prekrije omama; uvidećeš da postoji jedna jedina sigurna stvar, smrt, zemaljska dobra, tek što si ih pribavio, već su postala ništavna.

A ono čime Sile kažnjavaju čoveka, i što si svojim sudbinom sam izazvao, podnosi s neporemećenim raspoloženjem.

Nedelja, 13 Mart 2016 11:50

Džon Stjuart Mil - O slobodi

Esej O slobodi engleskog filozofa i ekonomiste Džona Stjuarta Mila, koji je napisao 1859. godine, smatra se jednim od temeljnih tekstova savremenog liberalizma. Predmet ovog eseja je građanska, društvena sloboda: priroda i granice vlasti koju društvo može legitimno imati nad pojedincem.

Vi ste ovde: Home Društvo