Artnit

Društvo

Koji hoće, dakle, da rađaju telom, oni više naginju ženama i predaju se tome obliku i ljubavi, da rađanjem dece besmrtnost, i uspomenu, i sreću, kako misle, "teku za sva potonja vremena". A koji su trudni u dušama - jer ima ih, reče, i takvih koji su u dušama trudni, i to u još većoj meri nego u telima - oni naginju onome što duši dolikuje i da začne i da rodi. Pa šta joj dolikuje?

Petak, 02 Decembar 2016 12:01

O milosrđu ili samilosti

Milosrđe ili samilost se često određuje kao dobrovoljna, svojevoljna pomoć nekome, ko se našao u teškoj i nezavidnoj situaciji. Onaj kome je iskazano milosrđe, ne duguje ništa, osim eventualno zahvalnosti. Sa stanovišta filozofije, pojam milosrđe je neka vrsta potpojma altruizam, koji predstavlja suprotnost egoizmu.

Nedelja, 27 Novembar 2016 11:40

Mit o Pigmalionu

Čuveni rimski pesnik Ovidije početkom I veka nove ere u svom delu Metamorfoze beleži antički grčki mit o Pigmalionu, vajaru sa Kipra i njegovoj skulpturi Galateji, kojoj je boginja Afrodita zbog njegove ljubavi udahnula život. Ovaj mit je vekovima inspirisao umetnike, a po njemu je dat naziv Pigmalionov efekat ili samoostvarujuće proročanstvo za psihološki fenomen koji označava uticaj individualnih uverenja i očekivanja na ono što se dešava oko nas.

U srednjem veku i početkom modernih vremena, a još dugo u narodnim slojevima, deca su poistovećivana sa odraslima, čim bi se ocenilo da se mogu osloboditi pomoći majki i dadilja: ubrzo posle kasnog odbijanja od dojenja, otprilike oko sedme godine života. U tom trenutku, deca ulaze pravo u veliku zajednicu ljudi, sa kojima su imali zajedničke prijatelje, mlade i stare, delili svakodnevne poslove i igre.

Sreda, 23 Novembar 2016 11:50

Studija s lutkom Bobo

Jedan od najuticajnijih psihologa XX veka, kanadski psiholog Albert Bandura, smatra se za osnivača socijalno-kongitivne teorije učenja, u kojoj naglašava učenje koje se odvija kroz interakcije sa drugim ljudima, kao primarni činilac u razvoju ličnosti. Da bi dokazao da ljudsko ponašanje nastaje u većoj meri kao posledica imitacije nego uticaja naslednih genetičkih faktora, Albert Bandura je sa saradnicima sproveo čuveni eksperiment sa Bobo lutkom 1961. godine. Ovo istraživanje u psihologiji je poznato pod nazivom studija s lutkom Bobo.

Ali Tarkovski ima dvadeset i osam godina (on mi je to sam rekao, a ne trideset kao što je pisalo u izvjesnim novinama) i, budite u to sigurni, on vrlo slabo poznaje zapadni film. Njegova kultura je bitno i nužno sovjetska. Tu se ništa ne dobiva; tu sve treba da se izgubi, u želji da se iz buržoaskih prosedea derivira jedan “postupak“ koji proističe iz samog filma i iz materije koja se obrađuje.

Subota, 19 Novembar 2016 12:21

Halo efekat - efekat prvog utiska

Fenomen u socijalnoj psihologiji poznat kao halo efekat ili efekat prvog utiska zasnovan je na pretpostavci da ukupan utisak čoveka o nekoj osobi može da bude zasnovan na malo podataka ili čak samo jednom podatku koji ima o njoj. Ovaj fenomen je izražen i kroz narodne mudrosti “Prvi utisak je najvažniji“ i “Ne sudi o knjizi po njenim koricama“.

U određenim okolnostima, svi smo glupi; takođe smo u određenim okolnostima prisiljeni da delujemo zaslepljeno ili poluzaslepljeno, bez čega bi se svet zaustavio; i ako bi neko pred opasnostima od gluposti izvukao sledeće pravilo: “Suzdrži se od suđenja i prekini svaki put kad ti nedostaju obaveštenja“, mi bismo se sledili! Ali, ta situacija u kojoj se danas svako nalazi, podseća na drugu koju odavno poznajemo, u intelektualnom području.

Kakav je ishod? Moderni čovek je otuđen od sebe, od svog bližnjeg i od prirode. On je preobražen u robu, svoje životne snage doživljava kao investiciju koja mora da mu donese maksimalno mogući profit u postojećim tržišnim uslovima. Ljudski odnosi su u suštini odnosi otuđenih automata koji svoju sigurnost zasnivaju na tome što svako od njih ostaje blizak krdu i što se ne razlikuje po mislima, osećanjima ili delovanjima. Mada pokušava da bude što bliži ostalima, svako ostaje beznadežno sam, prožet dubokim osećajem nesigurnosti, teskobe i krivice koji su uvek rezultat nemogućnosti da se prevaziđe ljudska odvojenost.

Knjiga jednog od najpoznatijih američkih sociologa Danijela Bela, Kulturne protivrečnosti kapitalizma objavljena je 1976. godine. Šest eseja u ovoj knjizi, kako Bel vidi svoj rad, daju koherentan stav o sadašnjim međusobno povezanim ekonomskim i kulturnim elementima u kapitalističkom društvu. Osnovni problem kapitalizma on vidi u razmimoilaženju i sve većem udaljavanju oblasti društvene strukture i kulture, u kojoj je potpuno odbačen buržoaski sistem vrednosti zasnovan na protestantskoj etici i puritanskoj samokontroli, koji je početkom XX veka počeo da nagriza modernizam.

Vi ste ovde: Home Društvo