Društvo
Platon - Ponajlepše saznanje jeste ono koje se odnosi na uređenje gradova i stanovanja, a ime mu je razboritost i pravednost
Koji hoće, dakle, da rađaju telom, oni više naginju ženama i predaju se tome obliku i ljubavi, da rađanjem dece besmrtnost, i uspomenu, i sreću, kako misle, "teku za sva potonja vremena". A koji su trudni u dušama - jer ima ih, reče, i takvih koji su u dušama trudni, i to u još većoj meri nego u telima - oni naginju onome što duši dolikuje i da začne i da rodi. Pa šta joj dolikuje?
O milosrđu ili samilosti
Milosrđe ili samilost se često određuje kao dobrovoljna, svojevoljna pomoć nekome, ko se našao u teškoj i nezavidnoj situaciji. Onaj kome je iskazano milosrđe, ne duguje ništa, osim eventualno zahvalnosti. Sa stanovišta filozofije, pojam milosrđe je neka vrsta potpojma altruizam, koji predstavlja suprotnost egoizmu.
Mit o Pigmalionu
Čuveni rimski pesnik Ovidije početkom I veka nove ere u svom delu Metamorfoze beleži antički grčki mit o Pigmalionu, vajaru sa Kipra i njegovoj skulpturi Galateji, kojoj je boginja Afrodita zbog njegove ljubavi udahnula život. Ovaj mit je vekovima inspirisao umetnike, a po njemu je dat naziv Pigmalionov efekat ili samoostvarujuće proročanstvo za psihološki fenomen koji označava uticaj individualnih uverenja i očekivanja na ono što se dešava oko nas.
Filip Arijes - Naš svet je opsednut fizičkim, moralnim, seksualnim problemima i problemima vezanim za detinjstvo
U srednjem veku i početkom modernih vremena, a još dugo u narodnim slojevima, deca su poistovećivana sa odraslima, čim bi se ocenilo da se mogu osloboditi pomoći majki i dadilja: ubrzo posle kasnog odbijanja od dojenja, otprilike oko sedme godine života. U tom trenutku, deca ulaze pravo u veliku zajednicu ljudi, sa kojima su imali zajedničke prijatelje, mlade i stare, delili svakodnevne poslove i igre.
Studija s lutkom Bobo
Jedan od najuticajnijih psihologa XX veka, kanadski psiholog Albert Bandura, smatra se za osnivača socijalno-kongitivne teorije učenja, u kojoj naglašava učenje koje se odvija kroz interakcije sa drugim ljudima, kao primarni činilac u razvoju ličnosti. Da bi dokazao da ljudsko ponašanje nastaje u većoj meri kao posledica imitacije nego uticaja naslednih genetičkih faktora, Albert Bandura je sa saradnicima sproveo čuveni eksperiment sa Bobo lutkom 1961. godine. Ovo istraživanje u psihologiji je poznato pod nazivom studija s lutkom Bobo.
Žan Pol Sartr - O filmu Ivanovo detinjstvo Andreja Tarkovskog
Ali Tarkovski ima dvadeset i osam godina (on mi je to sam rekao, a ne trideset kao što je pisalo u izvjesnim novinama) i, budite u to sigurni, on vrlo slabo poznaje zapadni film. Njegova kultura je bitno i nužno sovjetska. Tu se ništa ne dobiva; tu sve treba da se izgubi, u želji da se iz buržoaskih prosedea derivira jedan “postupak“ koji proističe iz samog filma i iz materije koja se obrađuje.
Halo efekat - efekat prvog utiska
Fenomen u socijalnoj psihologiji poznat kao halo efekat ili efekat prvog utiska zasnovan je na pretpostavci da ukupan utisak čoveka o nekoj osobi može da bude zasnovan na malo podataka ili čak samo jednom podatku koji ima o njoj. Ovaj fenomen je izražen i kroz narodne mudrosti “Prvi utisak je najvažniji“ i “Ne sudi o knjizi po njenim koricama“.
Robert Muzil - “Delaj onoliko dobro koliko možeš i onoliko loše koliko moraš, ostajući sve vreme svestan ivica zablude u tvom delanju!“
U određenim okolnostima, svi smo glupi; takođe smo u određenim okolnostima prisiljeni da delujemo zaslepljeno ili poluzaslepljeno, bez čega bi se svet zaustavio; i ako bi neko pred opasnostima od gluposti izvukao sledeće pravilo: “Suzdrži se od suđenja i prekini svaki put kad ti nedostaju obaveštenja“, mi bismo se sledili! Ali, ta situacija u kojoj se danas svako nalazi, podseća na drugu koju odavno poznajemo, u intelektualnom području.
Erih From - Svet je samo ogroman predmet našeg apetita, velika jabuka, velika boca, velika dojka
Kakav je ishod? Moderni čovek je otuđen od sebe, od svog bližnjeg i od prirode. On je preobražen u robu, svoje životne snage doživljava kao investiciju koja mora da mu donese maksimalno mogući profit u postojećim tržišnim uslovima. Ljudski odnosi su u suštini odnosi otuđenih automata koji svoju sigurnost zasnivaju na tome što svako od njih ostaje blizak krdu i što se ne razlikuje po mislima, osećanjima ili delovanjima. Mada pokušava da bude što bliži ostalima, svako ostaje beznadežno sam, prožet dubokim osećajem nesigurnosti, teskobe i krivice koji su uvek rezultat nemogućnosti da se prevaziđe ljudska odvojenost.
Danijel Bel - Kulturne protivrečnosti kapitalizma
Knjiga jednog od najpoznatijih američkih sociologa Danijela Bela, Kulturne protivrečnosti kapitalizma objavljena je 1976. godine. Šest eseja u ovoj knjizi, kako Bel vidi svoj rad, daju koherentan stav o sadašnjim međusobno povezanim ekonomskim i kulturnim elementima u kapitalističkom društvu. Osnovni problem kapitalizma on vidi u razmimoilaženju i sve većem udaljavanju oblasti društvene strukture i kulture, u kojoj je potpuno odbačen buržoaski sistem vrednosti zasnovan na protestantskoj etici i puritanskoj samokontroli, koji je početkom XX veka počeo da nagriza modernizam.