Društvo
Obećana zemlja - zemlja u kojoj "teče mleko i med"
Izraz obećana Zemlja potiče iz Biblije, gde je naziv za zemlju koju je Bog obećao da će dati svom izabranom narodu, potomcima Abrahama. Ovo područje je bilo tako bogato prirodnim resursima da ga je Bog nazvao "zemljom kojom teče mleko i med". Izraz obećana zemlja prenesen je u svakodnevni govor i danas se koristi u značenju mesta, bogate, srećne zemlje ili situacije u kojoj neko očekuje da će pronaći ogromnu sreću, jer veruje da tamo "teče mleko i med".
Volter - Nema posledica bez uzroka, sve je neizbežno vezano jedno s drugim i najbolje udešeno
On zamoli milostinju od nekoliko dostojanstvenih ličnosti koje mu sve odgovoriše da će ga ako produži s tim zanatom, poslati u neki zatvor za popravku, da nauči kako se valja ponašati.
Uskršnji zec
Uskršnji zec je folklorna figura i jedan od simbola Uskrsa. On se najčešće prikazuje kako nosi jaja. Uz zeca i njegovo donošenje jaja povezan je običaj pravljenja gnezda na kojem se dobroj deci ostavljaju darovi. Ubrzo je gnezdo od slame zamenjeno korpicom punom jaja, a na kraju su čokoladna jaja i čokoladni zečevi dobili prednost nad pravim kokošjim jajima i zečevima.
Jaje - simbol Uskrsa
Uskrs je hrišćanski praznik, ali neki od njegovih simbola i običaja, kao što su uskršnja jaja, verovatno su povezani sa paganskim tradicijama. Jaje je drevni simbol novog života, povezano je sa paganskim festivalima koji slave proleće, ponovno rađanje svetlosti i izlazak iz zime. Ovaj simbol prolećnog buđenja izvora života postoji i u jevrejskoj religiji.
Nositi svoj krst
Izraz nositi svoj krst potiče direktno iz Biblije, a u tri jevanđelja Isus Hrist govori: "Uzmite svoj krst i sledite Mene." Takođe, on se poziva na biblijsku priču o stradanju i smrti Isusa Hrista. Ovaj izraz znači podnositi teške patnje, živeti pod teretom velike muke i nevolje, imati zlu sudbinu i ističe da se ne grčimo pred sudbinom, već da izdržimo njene udarce bez obzira koliko dugo traju.
Drakonska kazna - drakonski zakoni
Izraz drakonska kazna označava neprimerenu i drastičnu kaznu, odnosno preterano strogu zakonsku sankciju koja nije srazmerna učinjenom delu. Ovaj izraz se vezuje za prvog zakonodavca Atine u drevnoj Grčkoj, Drakona koji je 621. godine pre nove ere kodifikovao niz zakona po nalogu arhonta Aristehma. Ovi zakoni su bili izuzetno strogi i do danas se i sam pridev drakonski odnosi na nepopustljiva pravila ili zakone u engleskom i drugim evropskim jezicima, a pored drakonske kazne postoje i izrazi drakonski zakoni, drakonske mere, drakonski postupci.
Ahilova peta
Izraz Ahilova peta se koristi za nečiju slabu tačku ili ranjiv detalj posebno kod one osobe gde su sve ostale karakteristike jake. Njime se označava i najslabija tačka u karakteru ili prirodi osobe, gde je najlakše da je drugi napadaju ili kritikuju. Ovaj izraz dolazi iz grčkog mita koji spominje i Homer u Ilijadi.
Prokrustova postelja
U grčkoj mitologiji, Prokrust ili “onaj koji razvlači“ poznat i kao Prokoptas ili Damastes bio je skitnica i bandit iz Atike koji je napadao ljude tako što bi im istezao ili odsecao noge kako bi ih prisilio da se prilagode veličini njegovog gvozdenog kreveta. Prokrustovo ime je ostalo u ustaljenom izrazu Prokrustova postelja, koji simbolično označava kruti kalup ili unapred zadatu proizvoljnu meru u koju se nešto želi da nasilno ugura.
Oči su ogledalo duše - Oči su prozor duše
Oči su ogledalo duše je veoma poznata izreka, čiji je varijantni oblik Oči su prozor duše. Ova izreka ukazuje da jednostavnim pogledom u oči možemo da prepoznamo nečije emocije, a da ne progovorimo nijednu reč. Oči su više od ogledala duše i izuzetno važan činilac u procesu formiranja naše duše. One su otvoren prozor koji daje i prima u isto vreme.
Artur Šopenhauer - Svaki kome treba novaca prosto sedne i piše knjigu, i publika je toliko glupa da je kupuje
Postoje, pre svega, dve vrste pisaca: takvih koji pišu zbog same stvari, i takvih koji pišu zato da bi pisali. Oni prvi imali su misli, ili su doživeli iskustva koja im se čine vredna da ih saopšte; ovima drugim treba novaca, pa zato i pišu, za novac. Ovi misle zato da bi mogli pisati. Mogu se poznati po tome što svoje misli, kolikogod mogu više, raspredaju, a izvode i upola tačne, krnje, preterane i nesigurne misli, a obično vole polutamu, kako bi izgledali ono što nisu; zbog toga je njihovo pisanje lišeno određenosti i potpune razumljivosti. Otuda se može lako primetiti, da oni pišu samo da bi trošili hartiju.