Proletarijat - potlačena društvena klasa
Izraz proletarijat je nastao od latinske reči proles za potomstvo i bio je naziv za najsiromašnije pripadnike rimskog društva, koji su imali veoma malo ili nisu imali nikakvu imovinu i bili su popisivani samo po tome što su imali ili su mogli imati proles, to jest decu. Pod uticajem marksizma ovaj izraz je postao svojevrstan sinonim za radničku klasu. Danas međutim, izraz proletarijat u brojnim jezicima ima pejorativan ili diskriminirajući značaj.
Ludistički pokret - "instinktivni" bunt protiv novog ekonomskog poretka
Revolucionarni pokret poznat kao ludizam se razvio u Engleskoj, prvoj industrijskoj naciji, između 1810. i 1820. godine, počevši od tekstilne industrije, prve i najvažnije grane kapitalističkog preduzetništva tog doba. Ludistički pokret je počeo u blizini Notingema krajem 1811. godine, a sledeće godine se proširio na Jorkšir, Lankašir, Darbišir i Lesteršir.
Fridrih Engels - Položaj radničke klase u Engleskoj
Sin bogatog nemačkog industrijalca Fridrih Engels je u Mančesteru proveo dve godine, gde je izučavao posao u tekstilnoj industriji, a u slobodno vreme sakupljao podatke za svoje prvo delo Položaj radničke klase u Engleskoj (Die Lage der arbeitenden Klasse in England), koje je objavljeno 1845. godine. On napušta "varvarsku indiferentnost, tvrdi egoizam s jedne strane i bezimenu bedu s druge strane" i govori o brutalnom izrabljivanju radnika u onom zloglasnom kapitalizmu XIX veka. Ovu strašnu optužbu kapitalizma i buržoazije neki teoretičari povezuju i danas sa stradanjem radnika u pojedinim zemljama.
Pjer Žozef Prudon - anarhistički mislilac
Doktrina francuskog ekonomiste i političkog filozofa Pjera Žozefa Prudona postala je osnova radikalnih i anarhističkih teorija. U svom poznatom delu Šta je svojina, koje je objavio 1840. godine, na pitanje šta je svojina odgovora - svojina je krađa, a pojedinci imaju previše samo tako što druge lišavaju i onoga dovoljnog. On osuđuje zloupotrebu koncentrisane ekonomske moći i zalaže se za ukidanje privatne svojine. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidi u slobodi kao "trećoj formi društva", što je teorijski razradio u delu Sistem ekonomskih protivrečnosti ili Filozofija bede.
Život radnika u XIX veku u Engleskoj
Fridrih Engels, u delu Položaj radničke klase u Engleskoj iz 1845. godine na osnovu sakupljenog potresnog materijala, kao i vlastitog posmatranja opisuje veliku bedu radnika u prvoj polovini XIX veka.