Artnit

Društvo

Ponedeljak, 10 Februar 2020 12:46

Karma kao ponovno vraćanje čoveka na put Darme

Karma je osnovni pojam u indijskoj religiji i filozofiji, univerzalni kauzalni zakon kojim dobra ili loša dela određuju buduće načine postojanja pojedinca. Život čoveka je posledica njegovog prošlog života i uzrok sledećeg. Kakav će biti sledeći život zavisi od toga kako čovek živi, šta misli i oseća u trenutnom životu jer prema "tragovima" koje je ostavio, zakon karme će kreirati buduće situacije.

Sreda, 05 Februar 2020 11:31

Mos maiorum - običaji predaka

Latinski izraz mos maiorum koji se prevodi kao običaji predaka odnosi se na nepisani kodeks iz kojeg su stari Rimljani izvodili svoje društvene, moralne i vrednosne norme. On je bio koncept rimskog tradicionalizma i dopuna pismenog zakona. Prenošanje ovog kodeksa s generacije na generaciju bila je dužnost glave porodice (pater familias).

Dužina ljudskog života samo je tačka u vremenu, njegovo postojanje je u neprestanom toku, čula su mutna, sklop čitavog tela podleže raspadanju i truleži, duša je čigra, sudbina je zagonetka, naš glas sumnjiv. Jednom rečju, sve što sačinjava telo, reka je, a što je u vezi sa dušom, san i dim. Život je borba i putovanje stranca; posmrtna slava je zaborav. Pa šta nas, onda, može da vodi?

- Ne. A i ovaj razgovor koji vodimo. Samo pričamo uzalud. Sve je određeno onim što imaš u džepu. Mogu ići gore-dole po Londonu govoreći da je grad mrtav, da nam civilizacija odumire i da će početi rat, i Bog zna šta; ali to samo znači da radim za dve funte nedeljno, a želeo bih da ih bude pet.

Lumpenproletarijat je izraz koji su primarno koristili marksistički teoretičari za opisivanje potklase lišene klasne svesti koja živi na marginama društva, kao što su skitnice, beskućnici, prosjaci, sitni kriminalci, prostitutke. Ovaj izraz su prvi put koristili Karl Marks i Fridrih Engels u delu Nemačka ideologija, objavljenom 1845. godine da bi ukazali na razliku od potlačene klase proletarijata u kapitalizmu.

Primećujem da je Zimer napuderisan i usana namazanih ružem, i manikiran... da nije pomalo peder?... to ga ne bi, razume se, sprečilo da se bavi kako treba baronicom... vrlo su retki strogo izopačeni, većina ima mnogo dece, primerni su očevi i dedovi... ovaj ovde, Zimer, prstenje, čak i vrlo veliki kabošon i prsten s njegovim grbom i ametist na malom prstu, velika kameja... pored njegova tri gvozdena krsta... vernik, vidim dugi zlatni lanac sa Svetim duhom na kraju...

Siromaštvo je širok pojam i ne postoji univerzalna definicija koja ga precizno opisuje. Najčešće se povezuje sa stanjem nedovoljnih prihoda za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Shvatanje siromaštva je vremenom evoluiralo, pa se menjala i definicija, širila se obuhvatajući nove dimenzije i sadržaje. Danas se ističe da je siromaštvo stanje kada nedostaju osnovne mogućnosti za dostojanstven život.

Ah! vi ste u pravu, siroti bezbrojni borci, vi koji na svojim rukama nosite veliki rat, vi svemoćni koji još ne služite dobru, vi zemaljska gomilo u kojoj je svaki pojedinac čitav svet bolova, - vi što pod nebom, zastrtim crnim oblacima koji se cepaju i rastežu kao aveti, sanjate o boljem životu! - da, vi ste u pravu. Sve je to ustalo protiv vas. Protiv vas i vašeg opšteg interesa, koji se, zaista, tačno izjednačuje, kao što ste uvideli, sa pravdom. Ali, ustvari, ko je ustao protiv vas: oni što vitlaju sabljama, profiteri i šićardžije.

Subota, 11 Januar 2020 11:03

Edgar Alan Po - Sijuksi Indijanci

Likom su Sijuksi uglavnom ružna, loše sklepana rasa, njihovi udovi premali su za torzo, barem prema našim zamislima kako ljudsko telo treba da izgleda - njihove jagodične kosti su visoko, a oči isturene i bezizrazne. Glave muškaraca su sasvim obrijane, osim jednog malog kruga na temenu, odakle se jedan dugačak pramen spušta u pletenici sve do ramena; ovom pramenu poklanja se posebna pažnja, ali ponekad može biti i odsečen, u nekim žalosnim ili svečanim prilikama.

Verenici Konstanci Veber u Beč

(29. aprila 1782)

A / Mademoiselle / Mademoiselle Marie Constance / deWeber, /à/

Son logis

Vi ste ovde: Home Društvo