Kućna sreća - Nertera granadensis
Nertera granadensis je popularna sobna biljka iz porodice Rubiaceae. Poznata je i po mnogobrojnim imenima: kućna sreća, koralna mahovina, biljka bombon, jastuče za čiode, perla biljka, bebi suze. Njen gusti pokrivač od zelenih listića ukrašava mnoštvo bobica raznovrsnih boja. Potiče sa Anda i Novog Zelanda. Veruje se da donosi sreću, pa se često poklanja tokom novogodišnjih i božićnih praznika. Gaji se kao sobna bijlka, a može da se gaji i u vrtu.
Jovan Dučić - Sunce
Rodio se na Jonskom moru, na obalama punim sunca, tamnih vrtova i bledih statua. Kao galeb, okupao se u azuru, svetlosti i mirisu večito svetlih boja. Majka ga je nosila po studenim senkama drveća čije je lišće mirisalo mirisom sna.
Vladimir Dvorniković - O Slovenima
Filozof i antropolog Vladimir Dvorniković u knjizi Kulturna orijentacija u današnjoj Evropi, koja je objavljena 1930. godine daje kratke karakteristike naroda Evrope. On smatra da se političkom ocepljenošću raznih delova jugoslovenskih naroda može objasniti njegova podložnost uticaju raznih kultura i naroda. Zato se stvara "mozaik kulturno razno impregniranih parcela.", a u duhovnim oblastima života, "sve vrvi od raznih jednostranih kulturnih opsesija i fanatičnih advokata jedne izvesne kulturne firme".
Filadendron - meksički hlebovac
Rod filadendrona sadrži oko trideset vrsta zimzelenih tropskih biljaka. Potiče iz Indije i Srednje Amerike, i često se u narodu zove meksički hlebovac, jer njegov plod sadrži jestivo tkivo oko semena. Gaji se kao sobna biljka zbog svojih listova zanimljivih oblika. Poboljšava kvalitet vazduha i uklapa se u svaki stil uređenja doma.
Momo Kapor - Zašto su došli kad su uspeli tamo, u belom svetu?
Stižu s vremena na vreme iz belog sveta.
Pitaju me kako sam.
Hvala, kako ste vi?
Zašto im govorim vi? Ne znam. Tako. Verovatno zbog toga što su uspeli tamo iza crte, u belom svetu. Zbog toga. Otkud znam?
O sreći u srpskim narodnim umotvorinama
Traženje puta za postizanje sreće je večna preokupacija čoveka. Razmatranja o sreći ne nalaze se samo u etićkim razmišljanjima filozofa, već su prisutna u mudrostima skoro svih naroda. Koncepcije o sreći u srpskim narodnim umotvorinama se trostruko račvaju: u metafizičkom, etičkom i socijalnom pravcu. One su usko povezane sa postavkama o sudbini i čine jednu celinu.