Artnit

ARTNIT
Petak, 16 Maj 2014 15:50

Alkantarski most - Trajanov most

Alkantarski most, poznatiji u Španiji kao Trajanov most je kameni most iznad reke Tajo, na području današnje opštine Alkantara u Španiji. Ime Alkantara dolazi iz arapske reči koja znači luk ili most. Alkantarski most je istočni ulaz u grad preko reke Tajo. To je jedan od najstarijih i najpoznatijih rimskih mostova, koji je sačuvan i koriščen vekovima nakon propasti Rimskog carstva.

Petak, 16 Maj 2014 15:41

Simbolika rode

Roda je poznata ptica selica dugih nogu, dugog vrata i dugog kljuna. Zbog veličine, ponašanja i gnežđenja blizu ljudskih naselja, najčešće na krovovima kuća postoji mnogo mitova, simbola i verovanja u raznim kulturama koji su povezani sa rodama. Vekovima su rode povezivane sa bebama i porodicom, a i danas se još uvek prikazuje roda koja nosi zavežljaj sa novorođenčetom srećnim roditeljima.

Četvrtak, 15 Maj 2014 15:28

Horhe Luis Borhes - Molitva

Moja usta su izgovorila i izgovaraće Očenaš hiljade puta i na dva jezika koji su mi bliski, ali ja ga samo delimično razumem. Jutros, prvoga jula 1969, hoću da pokušam molitvu koja će biti lična, ne nasleđena. Znam da je reč o poduhvatu koji zahteva iskrenost veću nego što je ljudska. Očigledno je, na prvom mestu, da mi je zabranjeno da nešto tražim. Tražiti da noć više ne pada na moje oči bila bi ludost; znam hiljade osoba koje vide, a nisu naročito srećne, pravedne ili mudre.

Četvrtak, 15 Maj 2014 15:20

Gustav Le Bon - O gomili

Francuski socijalni psiholog Gustav Le Bon je obeležio jednu epohu na području sociologije i psihologije masa i mnogi ga smatraju za najznačajnijeg predstavnika psihologije gomile. Sam Le Bon je bio uveren da je glavna svrha njegovog najznačajnijeg dela Psihologija gomile, iz 1895. godine u tome da posluži kao priručnik državnicima u njihovom teškom poslu.

Četvrtak, 15 Maj 2014 15:10

Gajenje peršuna

Peršun može da se gaji u vrtu, ali je i jedna od najpogodnijih začinskih biljka za gajenje u saksiji. Peršun u saksiji je zanimljiv detalj u kuhinji, a njegovi listovi su uvek svež začin.

Strah koji spopada čoveka kad obeležava stogodišnjice da se ne nađe u položaju kako meri sve manju slavu i da ne bude prisiljen da joj prorekne kraj ne samo da ne postoji kad je u pitanju "Robinson Kruso" već je smešna i sama pomisao na to. Možda je istina da će "Robinsonu Krusou" biti dve stotine godina dvadeset petog aprila 1919, ali daleko od toga da ćemo tim povodom pokrenuti uobičajena pitanja da li ga ljudi sada čitaju i da li će ga i dalje čitati; naprotiv, ova dva veka izazivaju u nama čuđenje što "Robinson Kruso", večiti i besmrtni, postoji tek tako kratko vreme.

Vi ste ovde: Home